Social Commerce

Ukoliko imate Fanpage, i aktivni ste na drustvenim mrezama, sto prvo gledate kao relevantan podatak uspjesnosti na drustvenim mrezama? Popularne "lajkove" i komentare, zatim ukoliko ulazite u dubinu, onda iscitavate na Google Analyitcsu koliko je posjeta na vasu web stranicu putem drustvenih mreza, te njihovu kvalitetu. No, to nije sve, ako pogledamo dublje, mjerenja mogu biti puno veca i tocnija..

Društvene mreže i PR

Social Media and Public Relations are cousins but they arent the same thing. Problem koje tvrtke ne primjete je da obicno daju upravljanje drustvenim mrezama krivim ljudima.

Krizno on-line komuniciranje

Ovo nije jedan wanna-be "how to" , vec skup razumnih savjeta kako postupiti u "kriznoj" situaciji na drustvenim mrezama. Podijelio sam "krizu" na tri djela, Detekcija (prepoznavanje), Akcija i Win situacija (win-win u krizi).

"Lajk" ce biti dovoljan

"Like" postaje isforsirana opcija sa jednim jedinim ciljem i to mnogi klijenti kojima upravljaju razne "community managment agencije" ne razumiju, "Like" opcija nije za vas dragi klijenti, nego za agencije/davatelje usluga.

Geolokacijski marketing - Jeste li napravili check in? :)

Pravu snagu geolokacijske mreze iskusio sam na putu u inozemstvo, nema boljeg nego naci se u nekoj ulici, pozeliti nesto pojesti, upaliti Foursquare i vidjeti gdje su obliznji restorani. Onda tek postaje zabavno.

Kako UTM tagovi mogu pomoci u PR-u


Posao stručnjaka za odnose s javnošću je danas postao vrlo opsežan. Mjerenje i evaluacija u odnosima s javnošću postaje biti sve važnija. Sve se mjeri, posebice od kada smo počeli više konzumirati online medije a manje offline medije. To se odražava u generacijama koje tek sad postaju aktivne u svijetu u kojem se nalaze, te generacije zaobilaze tiskane medije, manje gledaju TV, a još manje slušaju radio. Oni konzumiraju sadržaj on-line.

Priopćenje za medije

Kako napisati priopćenje za medije, odnosno za on-line medije, najbolje je opisao Nebojša Grbačić prije 2 godine - Kako napisati PR objavu koju će vam objaviti Netokracija i svi ostali prokleti portali: 10 zlatnih pravila . Nažalost mnogi se toga ne drže, tako da preporučujem svima da pročitaju ovih 10 zlatnih pravila.

Danas u 99% slučajeva, svoje priopćenje šaljete e-mailom, tamo se nalaze nekakvi privitci (fotografije), priopćenje za medije (poželjno u word formatu) i ono što je najvažnije - linkovi. Linkovi su sve, oni donose posjetitelje na vašu web stranicu. A posjetitelji su važni.

Kako izmjeriti koliko je vaše priopćenje bilo uspješno, i koliko je linkova objavljeno po raznim portalima?

Odgovor su UTM tagovi i Google Analyitcs. 

URL Builder

Prije slanja priopćenja, potrebno je posjetiti web stranicu: URL Builder.

Tada će vas dočekati ovakva stranica:



Website URL - ovdje ćete staviti link na stranicu koji je vama važan i koji ćete komunicirati u priopćenju.
Campaign Source - za vlastitu evidenciju, ovdje možete upisati ime kampanje - ja sam stavio Press Release
Campaign Medium - ovdje napišete zapravo medij na kojem ćete proširiti svoj link, u slučaju priopćenja, stavio sam E-Mail , jer priopćenje šaljemo E-Mailom.
Campaign Name - ovdje ćete napisati ime kampanje - datum priopćenja ili nešto slično. Za primjer napisao sam - Objava_za_Medije_X.X.2014.

Zatim ćete kreirati link klikom na Submit i dobiti ovako nešto:
http://lspr.hr/lspr-programi/lspr-diploma/?utm_source=Press%20release%20&utm_medium=E-Mail&utm_campaign=Objava_za_Medije_X.X.2014.

Što ste zapravo dobili s time?

Kada ćete pratiti analitiku svog weba, putem Google Analyitcs, u opciji Acquisition - Campaigns će se prikazati posjete sa PR kampanje koju ste imali, ondje će pisati: Objava_za_Medije_X.X.2014.


U ovom screenshotu imate prilike vidjet primjere kampanja: LSPR Napredni certifikat - SEM; LSPR Search... itd..

Obzirom da linkovi sa UTM tagovima izgledaju nepregledno i veliko, taj isti link možete provuč kroz neki od servisa za skračivanje linkova, poput bit.ly. 


Tada dobijete skraćenu verziju linka koji izgleda poput ovoga:

Još je bolje kada ga upakirate u rečenicu - LSPR Diploma Odnosi s Javnošću i Upravljanje Reputacijom.

Ukoliko ovu mogućnost još niste koristili, moja preporuka je da počnete koristiti i pratite uspješnost svojih medijskih objava.


[INTERVJU] Ministar obrazovanja i nauke u Vladi Federacije BiH Damir Mašić



Ministar Damir Mašić jedan je od proaktivnijih ministara na društvenim mrežama, ne samo u Bosni i Hercegovini nego, rekao bih i u regiji. Koliko me sjećanje služi, prvi puta smo se “zapratili” na Twitteru i imali konverzaciju oko legendarnih ćevapa kod Bajre. Tada sam primijetio da g. Damir Mašić komunicira na malo opušteniji način nego što to rade njegove kolege, pa čak i one u Hrvatskoj. 

U biografiji ministra Damira Mašića piše da je diplomirani politolog na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i student na postdiplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (odsjek Poslovna ekonomija - smjer marketing). Na NTV HAYAT je radio 3 godine kao novinar, a od 2001. godine bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i FBiH. S ministrom Mašićem sam odlučio popričati o korištenju društvenih mreža u političkom komuniciranju.

1. Ministre Mašić, zašto ste se odlučili koristiti društvene mreže u komunikaciji sa javnošću?

2007. kada sam otvorio Facebook profil nisam ni sanjao da će se društvene mreže uopšte ikada koristiti u političkoj komunikaciji i da će imati tako veliki uticaj i primjenu u svakodnevnom životu.

Društvene mreže su jako ubrzale i poboljšale tu direktnu i neposrednu komunikaciju svima onima koji se bave javnim poslom. Danas je praktično nemoguće zamisliti obavljanje bilo kojeg javnog posla, ili posla generalno, bez korištenja društvenih mreža.

2. Smatrate li da su društvene mreže promijenile način na koji političari komuniciraju sa građanima, i kako domaći političari prate svjetske trendove?

Društvene mreže su promijenile sve, a samim tim i način komunikacije među ljudima, pa i političku komunikaciju. Više ništa nije isto. Tehnološkim napretkom i građani su postali zahtjevniji, tako da se komunikacija s njima mora svakodnevno graditi i unaprjeđivati, a ne samo u vrijeme predizbornih kampanja. Tko to nije shvatio ima objektivni problem. 

Nije čudo što sve veći broj mladih ljudi dobija sve više prostora u političkom životu kao i konkretne prilike i šanse za obnašanje značajnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Mlađi ljudi su jednostavno vičniji primjeni novijih tehnologija I društvenih mreža od starijih kolega. Pogledajte primjere u cijeloj regiji.

3. Nedavno ste otvorili Facebook fan stranicu, pa me zanima, koja Vam je najdraža društvena mreža i zašto?

Pošto sam imao dva profila, jedan koji je davno dostigao limit od 5.000 prijatelja I drugi koji sam otvorio zbog toga što na prvom nisam mogao prihvatiti zahtjeve za prijateljstvo, profesionalci su me izvjesno vrijeme savjetovali da ih pretvorim u fanpage. Opirao sam se jer sam se bojao da izgubim taj neposredni kontakt koji sam uspostavio sa velikim brojem ljudi. Na kraju sam popustio i tek prije mjesec dana sam taj drugi profil pretvorio u funpage. Od tada se ništa nije promijenilo jer i dalje lično uređujem i profil i fanpage.

Twitter account sam registrovao još 2009. godine. Međutim, u to vrijeme je bilo jako malo ljudi registrovano sa naših prostora tako da tada nisam vidio neku pretjeranu svrhu angažmana na njemu. Nakon nekoliko godina mirovanja prošle godine sam ga počeo intenzivnije koristiti I moram priznati da mi nekako više leži. Poruke i stavovi su limitirani na 140 karaktera I sve je puno brže, konkretnije I direktnije. Na Twitteru je prilično različita grupa ljudi od onih na Facebook-u. Na neki način tamo su, uslovno rečeno, opinion makeri. I jedna i druga mreža imaju svoje prednosti i mane.



Dakle, Facebook je masovniji, a Twitter intimniji. U posljednje vrijeme više preferiram Twitter, mada ni Instagram nije loš koji također koristim.

4. Kako Vaše kolege gledaju na Vašu komunikaciju putem društvenih mreža?

Neki od njih prilično koriste društvene mreže, Facebook uglavnom. Neki u manjoj mjeri ili im to neko radi umjesto njih, a neki nikako. Nažalost, i danas u 21. stoljeću i u 2014. godini ima značajan broj ljudi, uglavnom starijih, koji misle da je to gubljenje vremena I potpuno nebitna stvar. Srećom takvih je sve manje i manje.

Dobar dio njih čak smatra da je moja komunikacija, pogotovo na Twitter-u, preslobodna za osobu koja obnaša funkciju u izvršnoj vlasti, te da bih trebao više koristiti tzv. “diplomatski rječnik” I malo “upakovati” stvari o kojima iznosim javne stavove i ocjene. Meni bi opet s druge strane to bilo kao svojevrsno varanje i laganje, prvo samog sebe, a onda i svih građana. Mislim da je situacija preozbiljna da bi bilo ko od nas sebi priuštio taj luksuz da stvari ne posmatra onakvim kakve one zapravo i jesu I da ih ne naziva pravim imenima. Mislim da su se građani umorili od “tamo nekih dalekih političara” koji žive u svojim svjetovima i koji imaju sve manje doticaja sa stvarnim životom.

Zato je moje opredjeljenje od samog početka bilo da samo budem ono što jesam. Kako u svom privatnom životu, tako i u javnom. Mislim da to građani u dobroj mjeri prepoznaju.



5. Iako broj korisnika društvenih mreža raste, posebice u našoj regiji, što mislite koji je razlog zašto još mnogi političari ne koriste društvene mreže na način na koji bi trebali?

Klasični strah od nepoznatog, kao i informatička polupismenost ili nepismenost.

6. Jeste li posebno pripremali Vašu komunikaciju na društvenim mrežama?

Nema tu posebne strategije, zapravo nema nikakve, osim one da budem ono što jesam. Da glasno i otvoreno govorim o svim pojavama, a ne samo onim vezanim za resor koji vodim.



7. Mnogi političari često radi nepažnje završe u medijima radi svojih grešaka na društvenim mrežama, jeste li Vi imali kakvu kriznu situaciju na društvenim mrežama, i ukoliko ste imali, kako ste je riješili?

Na sreću nisam nikada imao neugodnih situacija ili problema u korištenju društvenih mreža. Svi moraju biti svjesni svoje odgovornosti i ponašanja. Ne samo u javnom već i privatnom životu. Društvene mreže zapravo su i jedno i drugo i ta granica se prilično izgubila. Tajni više nema, ili ako ih ima brzo isplivaju na površinu. Svi smo mi dobrovoljno prihvatili ovaj posao kao I sve rizike koji on nosi. Ko se s tim ne može nositi treba naći drugu profesiju.

8. Smatrate li da društvene mreže danas igraju važnu ulogu u političkom utjecaju i utječu li na politiku te na koji način?

Ne samo da igraju važnu ulogu, nego rekao bih da danas definitivno igraju presudnu ulogu u političkom životu. U proteklih 6 godina sve se promijenilo. Prva velika izborna kampanja koja je dobijena zahvaljujući i isključivo primjeni društvenih mreža je Obamina predsjednička kampanja 2008. godine.

Ta kampanja je promijenila sva pravila kada je u pitanju političko komuniciranje i izborna kampanja. Nakon toga u nekoliko zemalja EU smo imali priliku vidjeti slične primjere. Ove godine u oktobru su opšti izbori u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da će i na njima presudnu ulogu odigrati upravo primjena društvanih mreža i internet marketing.

9. Kakvi su komentari građana na Vašu komunikaciju, jeste li zadovoljni?

Možda će zvučati neskromno, ali mislim da su prilično pozitivni. Lično sam i više nego zadovoljan. Zapravo da nema tog pozitivnog feedback-a i moj entuzijazam i elan sigurno ne bi bili na nivou na kojem su. Ko god kaže da mu nije drago kada drugi prepoznaju njegov rad i trud, taj sigurno laže. To je zapravo najveća satisfakcija u ovom poslu i najveći podstrek za dalji rad.

10. Zahvaljujem na razgovoru i za kraj bih Vas pitao jer će vjerojatno mnoge zanimati, koji mobilni uređaj koristite i koliko ste dnevno on-line?

Od 2001. kada je izasao jedan o prvih pametnih telefona i prvi telefon sa digitalnom kamerom Nokia 7650 pa do 2009. koristio sam isključivo Noikine pametne telephone koje su imale Simbian operativni sistem. Kada sam 2009. godine na nagovor prijatelja probao iPhone 3GS to je bilo kao da sam iz Yuga sjeo u Ferrari. Od tada koristim iPhone i prezadovoljan sam. Trenutno imam iPhone 5 i ne planiram ga mijenjati dok ne izađe 6-ica. 5s je neznatno poboljšan tako da se u ovom trenutku u potpunosti ne isplati zamjena.

Teško mi je odgovoriti na pitanje koliko sam dnevno on-line, jer sam praktično on-line 24/7. Malo jeste naporno, ali iskren da budem drukčije ne bih ni znao ni mogao.

Hvala vama.

Ministra Damira Mašića možete pronaći na:

Really Mark? Sad moramo placati i svaku objavu?


Facebook, nezaobilazna i uvjerljivo najveca drustvena mreza. Za korisnike besplatna, za brendove skoro pa besplatna. Facebook konstantno radi na izmjenama svog sucelja, oglasivackog mehanizma, dodaje i oduzima dodatne mogucnosti i slicno. Mozemo ga mrzit, no besplatan je za krajnje korisnike. 

Kako Facebook marketing ednostavno funkcionira? Prvo otvorite fan stranicu, tada organski (putem weba i svojih drugih kanala) prikupljate fanove, zatim pokrenete oglasivacku kampanju sa svrhom oglasavanja svoje fan stranice i prikupljanja fanova. Fan ce vas "kostati" iako ne volim tu rijec, u prosjeku od 0.05 do 0.10 EUR i vise (ovisi o kampanji, targetu itd..), to je trosak konverzije klika na oglas i postajanja fana. 

Uz to, trebate uracunati stalan trosak komunikacije i ispunjavanja svojih ciljeva na drustvenim mrezama, bilo da Facebook koristite za promociju proizvoda, podrsku korisnicima ili nesto trece. 
Sada kada ste potrosili, odnosno ulozili u oglasavanje, dolazi vidljivost vasih objava. 

Vidljivost objava fan stranica ovisi o famoznom Facebook Edge Ranku, odnosno ovisi o mnogo faktora, poput:
- vrijeme objave
- interakcija korisnika (like, komentar, share)
- klikovi na link u objavi
itd..

Problem nastaje sto je Facebook odlucio taj organski, odnosno "besplatni" reach dodatno smanjit, na svega 1-2%, sto znaci da ukoliko ste ulozili da vasa fan stranica ima 16 milijuna fanova, po racunici od 0.05 EUR po fanu, to znaci da ste ulozili vrtoglavih 800.000 EUR
Facebook smatra da to nije dovoljno, stoga vase objave ce u najboljem slucaju na takvoj bazi vidjeti cca 160.000 fanova, ne 16 milijuna. 

Problem se nastati kod brandova sa 3.000 do 10.000 fanova, gdje cete objave lakse prosiriti telefonom nego objavom na Facebooku. 

Facebook - Apsurdistan - dvostruko oporezivanje

Osobno smatram ovakvu logiku Facebooka vrlo pogresnom, posebice ukoliko to usporedim sa Newsletterom. Naime newsletter bazu prikupljate na razne nacine: ljudi vam ostavljaju mailove na webu, na eventima i slicno. Zatim kada saljete newsletter obzirom na velicinu baze, ponekad je to besplatno, ponekad to morate platit, no nema dvostrukog naplacivanja. 

U slucaju Facebooka govorimo o posebnom "porezu" koji ce se naplacivati svaki puta kada se zelite obratiti zajednici koju ste prikupili na nacin da ste vec platili Facebooku oglasavanje.

Sto ce se dogoditi?

Veliki brandovi ce ostati, mali brandovi ce razmislit prije nego sto uloze desetke tisuca EUR u oglasavanje i zatim jos toliko u objave koje zele da njihovi fanovi vide. U ROI analize ce se morati ukljuciti i trosak objave. 

Zakljucak

Smatram da ce Facebook i dalje ostati najveci, no marketinski, ovakav potez im je potpuno krivi,. Otjerat ce manje brandove koji su upravo zahvaljujuci Facebooku mogli mjeriti svoj povrat investicije u Facebook marketing, a velike ce natjerati da dodatno placaju, gdje ce mozda financijski neke druge stvari uskratiti.

Problem je sto Facebook gubi povjerenje kod oglasivaca, jer svi koji su prije dosta novaca ulozili u oglasavanje i komunikaciju su ocekivali da nema skrivenih troskova, no Facebook ih je odlucno demantirao i odlucio smanjiti reach. 



Druzenje sa Sony BM10 bluetooth music receiver


Nakon sto me Nebojsa potpuno zarazio glazbom, odlucio sam tu i tamo isprobati nesto novo. Sto se tice hard core audiofilskih informacija, preporucam da posjetite Nebojsin blog - tooloud.co
Zainteresirao me novi Sony BM10 bluetooth music receiver, pa su mi ga dobri ljudi iz Sonya ustupili na test. 
Prije samog testa, audio sustav na kojem sam testirao Sony BM10 je - Pioneer A-333 pojacalo, Musical Fidelity M1DACFocal Chorus 706 zvucnicima. Glazba je dosla u .flac formatu sa Nexus 7 tableta.


Glavna vijest oko Sony BM10 je svakako njegova dalekometnost, naime, standardni Bluetooth music receiveri funkcioniraju do 10 metara, no novi BM10 radi do nevjerojatnih 100m. Uz to Sony BM10 ima aptX audio poboljsanje, sto znaci da zvuk dolazi puno cisci nego preko Bluetooth SBC ili AAC-a. Takodjer tu je i NFC koji radi izvrsno, sto se vidi i na videu. 

Sony BM10 se moze upariti sa cak 8 uredjaja. Dizajnom Sony BM10 izgleda prelijepo, uklapa se u razne oblike hifi komponenti, napravljen je minimalisticki, skoro kao da je Apple imao prste u dizajnu. 


Sto se tice povezivosti, BM10 je opremljen sa RCA izlazima, 3.5 mm audio izlazom te microUSB utorom za punjac. BM10 sam spojio na DAC, i preko DAC-a zvuk je isao na pojacalo. 

Ostalo pogledajte i poslusajte u videu:

Sony BM10 mi se iznimno svidio, toliko da sam se jedva rastao od njega. Na srecu nije skup, Amazon ga ima po cijeni od 70-tak USD, sto nije strasno.


Sve sto ste zeljeli znati o kriznom komuniciranju



Krizno komuniciranje, kriza i upravljanje krizom su teme o kojima se u zadnje vrijeme mnogo govori, posebice pojavom dvosmjerne komunikacije na drustvenim mrezama, gdje takodjer postoje nacela kriznog komuniciranja o kojima sam pisao - Krizno On-line komuniciranje. Svrha ovog posta je uvod u krizno komuniciranje i sto sve ono obuhvaca.

Sto je kriza?

Kriza moze nastupiti u raznim oblicima, stoga ne postoji njezina opce prihvacena definicija. Osobno volim uzeti onu od Londonske skole za odnose s javnoscu iz 1998. godine:

Kriza se definira kao ozbiljan incident koji ugrozava sigurnost ljudi, okoline i proizvoda ili rusi ugled organizacije, a prema kojemu se uocava neprijateljski stav medija. 

Krizu mozemo definirati i kao neplanirani i nezeljeni proces koji traje odredjeno vrijeme, na koji se moze utjecati samo djelomicno, i moze zavrsiti na razlicite nacine.

Kriza za organizaciju je situacija u kojoj ta organizacija ne moze normalno djelovati, te kao takva, onemogucuje postizanje ciljeva i ugrozava sposobnost prezivljavanja i opstanka te organizacije.

U krizi treba osobitu paznju posvetiti komunikaciji s javnoscu, osobito medijima.


Uzroci kriza

Uzroci kriza se mogu podijeliti na situacije - vanjske i unutrasnje.

Vanjski uzroci krize (cesto na njih ne mozemo utjecati):
- promjene na trzistu
- promjene u industrijskoj grani
- opca gospodarska kriza
- politicke i zakonske promjene
- negativni utjecaji korisnika proizvoda

Unutrasnji uzroci krize:
- nesposobnost uprave
- kriminalne radnje uprave i vlasnika
- nemoral uprave
- neucinkovitost komuniciranja
- nezadovoljstvo sindikata
- nezadovoljstvo radnika
- neuredjeni radni odnosi

Ovo su samo neki od uzroka koji se mogu javiti, no novi uzroci se sve cesce javljaju.


Kako se ponasati u krizi?

Dubrovski (1998.) je naveo nekoliko tipicnih reakcija clanova uprave na krizu:
- nepriznavanje
- protivljenje promjenama
- dokazivanje da su promjene uzrok krize
- suocavanje s krizom
- preuvelicavanje vanjskih uzroka
- strah pred vlastitom odgovornoscu

Kriza negativno djeluje i na javnost. Korisnici usluga i proizvoda tvrtke u krizi, mogu se odluciti za druge ponudjace.

Ponasanje mora biti u skladu s krizom, a pri tome ne smije se izgubiti osjecaj stvarnosti. Treba biti iskren.

Krizno komuniciranje i upravljanje krizom

Kada se organizacija susretne s kriznom situacijom, tada nastupa drugaciji oblik komuniciranja koji nazivamo krizno komunciranje. Javnost u pravilo zeli dobiti odgovore na tri jednostavna pitanja:

1. Sto se dogodilo?
2. Sto poduzimate?
3. Sto cete poduzeti?

"Nemam komentara" NIJE odgovor, posebice ne u krizi. Kada u kriznoj situaciji na upit medija odgovorite "Nemam komentara" zapravo im dajete bijeli cisti list papira na kojem oni mogu napisati svoju verziju krizne situacije u kojoj ste se nasli. A to sigurno nitko ne zeli.

Glavni zadaci upravljanja krizom su:

- planiranje i nadziranje okoline (prepoznavanje prednosti i opasnosti u okolini, predvidjanje i oblikovanje buducih smjernica)
- analiza okoline (ocjenjivanje utjecaja na tvrtku)
- oblikovanje akcija tvrtke i odaziva koji će pomoci joj pomoci ostvariti dobru poziciju,

Glavne smjernice u rijesavanju krize su:

- oblikovanje pozitivnog stava prema nastaloj kriznoj situaciji
- ocuvanje ugleda komunikacijom istinitih cinjenica
- nastavak poslovanja u skladu s ocekivanjima okoline
- trazenje prilika u krizi (popravljanje ugleda)



Plan za krizno komuniciranje

Plan za krizno komuniciranje mora postojati, on mora sadrzavati sve vazne podatke za izlazak iz krize u kojoj se organizacija nasla, a to znaci odgovoriti na:

Tko ima kakvu ulogu u krizi
Na koji nacin se komunicira s javnosti i medijima
Tko govori u ime organizacije
Koje su kljucne poruke

Takodjer treba se odrediti krizni stozer, tko je u njemu i sto rade, treba se odraditi interna komunikacija, te odabrati glasnogovornik organizacije.

Sve to se mora vjezbati raznim scenarijima i simulacijama. 


I za kraj razmisljajte o centru za upravljanje krizom :) 


Londonska Škola za Odnose s Javnošću u proljeće educira već 30. generaciju polaznika




Ukoliko niste primjetili, ponekad na blogu imam i sponzorirane objave, a ponekad uz ovaj blog podrzavam projekte na kojima radim. Od nedavno smo u Escapeu preuzeli organizaciju Londonske skole za odnose s javnoscu. Stoga informacije iz priopcenja prenosim u cijelosti:

Londonska škola za odnose s javnošću (LSPR), koja u Hrvatskoj djeluje od 1999 godine i putem koje je međunarodnu diplomu LSPR primilo već oko 520 polaznika, upisuje već 30. generacije polaznika. Sa početkom 15. travnja u Sveučilištu Vern u Zagrebu,15-modularni i 45-satni program odvija se u suradnji sa stručnjacima na području odnosa s javnošću, komunikacija, interneta i srodnih disciplina, kao što su John Dalton (LSPR), Aleksandra Kolarić (HUOJ), Krešimir Macan (Manjgura), Davor Stanković (HRT), Miroslav Varga (Escape).

Program „Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom“ obuhvaća tradicionalne module osnove odnosa s javnošću, krizno komunciranje, odnosi s medijima, planiranje odnosa s javnošću, upravljanje događanjima i druge, koji se završava s projektnom zadaćom i ispitom. Program je namjenjen početnicima u odnosima s javnošću i svima koji žele sistematizirati svoje znanje i pridobiti zadnje primjere prakse odnosa s javnošću. U 2014. LSPR Hrvatska će ponuditi još dodatne oblike obrazovanja za one, koje žele unaprijediti svoje znanje ili se specijalizirati za određene teme, kao što su „Krizno komuniciranje i upravljanje rizicima“ i „Marketing i komunikacija na društvenim mrežama (i tražilici Google)“. Svi programi su certificirani od strane LSPR-a, a prilagodit će se potrebama hrvatskog tržišta.

LSPR će se u Hrvatskoj odvijati u organizaciji tvrtke specijalizirane za digitalno komuniciranje i marketing Escape u suradnji s agencijom SPEM Komunikacije iz Slovenije, koja je zastupnik LSPR-a za regiju.

LSPR je iznimno važna suradnja za nas,“ izjavio je Damir Podhorski, direktor tvrtke Escape te dodao: “U Escape-u imamo višegodišnje iskustvo u organizaciji i držanju raznih vrsta edukacija, također smo tvrtka, koja ima Google certificiranog trenera, partnera Miroslava Varga. Vjerujemo, da kao digitalna agencija možemo ponuditi inovativne i kvalitetne sadržaje, koji će dopuniti postojeće programe, jer budućnost u komuniciji je digitalna.

Sir Željko Riha koji će voditi edukaciju izjavio je: “Iznimno sam ponosan što ćemo nastaviti tradiciju LSPR-a u Hrvatskoj koju su u SPEM-u započeli. Za ovu godinu imamo izvrsne planove, od novih edukacijskih programa do nastavka LSPR Alumni kluba i događanja. Također nastavljamo suradnju sa Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću, jer želimo zadovoljiti trenutne zahtjeve tržišta rada te PR profesionalcima omogućiti napredak u privatnim i javnim organizacijama u Hrvatskoj.

* * *

Kontakt:

Sir Željko Riha
LSPR Hrvatska
zeljko.riha@lspr.hr+385 99 444 1122

O LSPR
Londonska Škola za Odnose s Javnošću (London School of Public Relations; skraćeno LSPR) osnovana je 1992. godine. Osnovao ju je g. John Dalton, a u Hrvatskoj djeluje od 1999. godine. LSPR je priznata po kvalitetnim i jedinstvenim edukacijskim programima, a specijalizirala se za odnose s javnošću, upravljanje reputacijom, upravljanje krizom, kriznim komuniciranjem, brandingom te marketingom. Primarna misija LSPR-a je pružiti polaznicima najbolja znanja iz odabranih područja te od njih načiniti profesionalce spremne za sve izazove s kojima se mogu susresti na svom profesionalnom putu. Za dodatne informacije posjetite www.lspr-education.com.

Puno fanova, kilavo oglasavanje


Nedavni video Australca Dereka Mullera koji je poceo kruziti internetom, opet je povukao pricu o fanovima, Facebooku i cudnoj statistici na Facebooku. Imat cete priliku pogledati video u trajanju od 9 minuta nesto kasnije, no da sumiram, za promociju svog video kanala, skocio je sa 2.000 na 70.000 fanova, i to standardnom metodom Facebook oglasavanja. Ne bih tu bio nikakav problem, da nije primjetio kako objave koje postavlja na tu stranicu nemaju nesto vecu reakciju kao kad je imao samo 2.000 fanova.

Dubljom analizom otkrio je da je dobio ljude iz Indije, Filipina i drugih zemalja, iako je zelio Veliku Britaniju, SAD i Njemacku.  Naravno, cijena klika u Indiji je puno manja od cijene klika u Velikoj Britaniji. Neaktivnost dovodi do problema dosega postova. Facebook je tu vrlo dobro napravio, barem po mome misljenju,  naime svaki post prvo prikaze odredjenom broju aktivnijih fanova, ako oni reagiraju, doseg samog posta raste, ako ne reagiraju, ostaje vam mogucnost promoviranja posta.

Fan ili "fan"?

Odlucio je uzeti drugu fan stranicu i oglasavati je samo zapadnim trzistima, gdje je dobio fanove iz SAD-a koji su puno toga lajkali ali nisu nista pametno napravili, time je donio vrlo brzoplet zakljucak, oglasavanje na Facebooku je gubitak novaca.

Davne 2011. godine napisao sam clanak "Social commerce" gdje sam isao pojasniti kako se moze vratiti ulaganje u drustvene mreze, odnosno da sam broj fanova nije vazan. Par godina kasnije, i dalje smo na istoj temi, posebice kod domacih brendova i tvrtki, gdje im je glavno mjerilo broj fanova. Sto je sasvim pogresno.



Tko je zapravo fan?

Ili kako ga neki "strucnjaci" znaju nazvati "fun". Fan je korisnik besplatne drustvene mreze Facebook, koji je odlucio kliknuti "Like" na vasu stranicu, razlog klikanja je ljudski a cesto je:
- ocekuje popust od vas
- korisnik je vaseg proizvoda ili branda
- zeli dobiti vise informacija o vama
- svidja mu se sto objavljujete
- planira vas kupiti
- itd.....

Veliki hit dolaska do fanova je organiziranje raznih nagradnih igara i natjecaja, sto nije lose, no cesto zapravo dobivate samo one koji sjede kod kuce i zele nagrade.

KPI-jevi

Prije odlaska na Facebook, svatko se mora zapitati, sto zapravo zeli s time dobiti. Koji je njegov cilj, i postaviti ciljeve ispred sebe.
Primjerice:
- veca posjeta mojoj web stranici
- zelim da svi cuju za moj brand
- zelim vise prodavati
- itd...

Zatim, se svi pogube, krenu loviti fanove, i vrlo cesto zaborave na cilj ispred sebe, a to je onaj koji su definirali i postavili. Njega se drzite i biti ce sve ok.

Sve se da mjerit, alati poput Google Analyticsa su dostupni i vrlo ucinkoviti, a tu su i social media management aplikacije poput Anctu.

Stoga, ajmo ponoviti mantru:

Broj fanova ne znaci nista, broj kupaca/korisnika/ambasadora znaci puno.

Facebook fraud:

Skrenuo bih vam paznju na izvrstan clanak na Netokraciji, autorica je Mia Biberovic:
Jesmo li sada konačno shvatili da je broj fanova na Facebooku mjerilo – ničega?

I toplo preporucam da ga procitate!!

Meni osobno najbolji primjer osvjestenosti jednog branda kako broj fanova nista ne znaci, no broj iskonskih ljubitelja i kupaca znaci puno je Burger King iz Norveske koji je odlucio na drastican potez:



Za kraj, kad ponavljate mantru u glavi, osvrnut cu se na predavanja koja cesto drzim, mnogi me pitaju koji je kljuc dobrih objava, dobrih postova, zasto to nije slatka macka ili salica kave, vec mora imati neki smisao, moj odgovor im je uvijek isti:

Na Facebooku nikad nemojte objaviti nesto sto sami ne bi "lajkali" ili "sherali". 

Budite korisni, budite zabavni, budite zanimljivi, budite orginalni i na kraju, drzite se cilja ispred sebe, cilj nije broj fanova, nikad nije bio, nikad nece ni biti.

Pitanja? 
Tweetnite mi @zriha  ili se javite na Facebooku! :) 

Share it

Labels

community management ( 19 ) facebook ( 14 ) društvene mreže ( 11 ) Željko Riha ( 11 ) social media marketing ( 10 ) PR ( 9 ) drustvene mreze ( 9 ) social media ( 9 ) zeljko riha ( 9 ) Davor Runje ( 8 ) odnosi s javnoscu ( 8 ) Farmeron ( 7 ) Jadranka Kosor ( 7 ) community managment ( 7 ) krizno komuniciranje ( 7 ) social networks ( 7 ) HDZ ( 6 ) Osijek ( 6 ) krizni PR ( 6 ) Miroslav Varga ( 5 ) roi on social media ( 5 ) Damir Podhorski ( 4 ) Ivo Sanader ( 4 ) Krešimir Macan ( 4 ) kanapejic komunikacije ( 4 ) netokracija ( 4 ) Barbara Slade ( 3 ) Google plus ( 3 ) Microsoft ( 3 ) Nokia ( 3 ) Obama ( 3 ) SEM ( 3 ) SEO ( 3 ) Sony Ericsson ( 3 ) Vlada RH ( 3 ) android tablet ( 3 ) blog ( 3 ) drma ( 3 ) facebook oglašavanje ( 3 ) hrvatska udruga stručnjaka za komunikaciju na društvenim mrežama ( 3 ) izbori 2011 ( 3 ) krizno komuniciranje na drustvenim mrezama ( 3 ) roi na društvenim mrežama ( 3 ) Ana Keglović Horvat ( 2 ) Ana Pejic ( 2 ) Barrack Obama ( 2 ) Ciceron komunikacije ( 2 ) Citroen C-Zero ( 2 ) Daniel Mondekar ( 2 ) Darko Milinovic ( 2 ) Escape studio ( 2 ) Google AdWords ( 2 ) Google Circles ( 2 ) Google+ ( 2 ) HUOJ ( 2 ) Hrvatska ( 2 ) Ivo Spigel ( 2 ) Jullia Gillard ( 2 ) PR u politici ( 2 ) T-Mobile ( 2 ) Tvitomanija ( 2 ) Zorin Radovancevic ( 2 ) adwords ( 2 ) agencije ( 2 ) bodyguard ( 2 ) community manager ( 2 ) e mobilnost ( 2 ) električni automobil ( 2 ) engleski jezik ( 2 ) facebook fan page ( 2 ) foursquare ( 2 ) geolokacijski marketing ( 2 ) institut hrvoje pozar ( 2 ) kanapejic community management ( 2 ) korupcija ( 2 ) social media outsourcing ( 2 ) social media revolution ( 2 ) život u Osijeku ( 2 ) 2010. funny ( 1 ) 2011 godina ( 1 ) 2013 godina ( 1 ) 3. world country ( 1 ) Afganistan ( 1 ) Agencija za elektroničke medije ( 1 ) Aleksandar Petković ( 1 ) Aleksandra Kolaric ( 1 ) Alemka Lisinski ( 1 ) Amis Telekom ( 1 ) Anctu ( 1 ) Android ( 1 ) Asus ( 1 ) Asus Eee Pad Transformer ( 1 ) Audio-Technica AT-LP120-USB ( 1 ) Bon Bon ( 1 ) Carl Bildt ( 1 ) Carpe Diem ( 1 ) Crno jaje ( 1 ) Croatia Airlines ( 1 ) Damir Lazarevic ( 1 ) Deda Bor ( 1 ) Denis Kuljiš ( 1 ) Dimitry Medvedev ( 1 ) Discogs ( 1 ) Facebook aplikacije ( 1 ) Facebook like ( 1 ) Facebook pravila nagradnih igara ( 1 ) FedEx ( 1 ) Focal ( 1 ) Hans Blix ( 1 ) Hrvatska udruga za odnose s javnoscu ( 1 ) Hrvoje Bujas ( 1 ) Kanapejić ( 1 ) New York strip steak ( 1 ) TUI Russia ( 1 ) agencija za odnose s javnošću osijek ( 1 ) akcija ( 1 ) audiofil ( 1 ) biciklizam ( 1 ) blindirani BMW ( 1 ) community management agencija ( 1 ) community manager appreciation day ( 1 ) darinko kosor ( 1 ) diploma i posao ( 1 ) diplomacija ( 1 ) dobar community management ( 1 ) dobar posao bez diplome ( 1 ) dobar posao sa diplomom ( 1 ) dobar primjer kriznog komunciranja ( 1 ) dobro koristenje drustvenih mreza ( 1 ) facebook advertising ( 1 ) facebook commerce ( 1 ) fake facebook profile ( 1 ) fake twitter profile ( 1 ) fanovi ( 1 ) galaxy tab 8.9 ( 1 ) ina ( 1 ) izbori 2012 ( 1 ) izborna kampanja ( 1 ) jadni splicani ( 1 ) javni nastup ( 1 ) katalog gramofonskih ploča ( 1 ) mobile-place.info ( 1 ) neisplata plaća ( 1 ) oglasavanje na gipsu ( 1 ) oskar ( 1 ) place politicara u RH ( 1 ) pozitivan primjer kriznog komuniciranja crno jaje ( 1 ) social commerce ( 1 ) social media masterclass ( 1 ) test Citroen C-Zero ( 1 ) test PS Vita ( 1 ) test PlayStation Vita ( 1 ) test Vespa ( 1 ) test Vespa LX 125 ( 1 ) test Xperia Z tablet ( 1 ) test toyota auris ( 1 )