Već je prošla godina dana od kada sam u Tisku, preciznije, nije prošla već proletjela. Brzina kojom se razvija ovakav tip kompanije je jednostavno nevjerojatna. Velika mreža prodajnih mjesta, impresivna i snažna logistika, inovativne usluge, zbilja sam zadivljen kolegama i njihovim projektima. A kad sam kod projekata, iza nas je mnogo zanimljivih projekata, a moram naglasiti da su zanimljivi i oni koji dolaze... Susret sa starim kolegom me potaknuo na ovaj blog post, pitao me na čemu radim zadnjih mjeseci, hm, zapitao sam se kako mu najlakše odgovorit, pa sam mu odgovorio - između ostalog, radim na dronovima.
Da, dronovima, od kada su se pojavili dronovi u široj populaciji, zainteresirali su me kao koncept i tehnologiji. Bez obzira što se većinom svog odraslog života bavim komunikacijama i marketingu, ipak sam u duši robotičar. Da, robotika je označila moju osnovnu i srednju školu (Tehnička škola Ruđera Boškovića), pa kasnije i prve godine studija na FSB-u, za koji mi je jako žao što nisam imao volje izgurati ga do kraja, posebice kada to gledam iz današnje perspektive. U ranim danima robotike najviše sam radio na behaviour based robotima, u većini slučajeva radilo se o malim robotima kojima je svrha bila proći razne labirinte potpuno autonomno. Sjećam se impresivnog Rug Warrior robota s kojim smo se u tim počecima bavili. U to vrijeme sam bio aktivan član Hrvatskog društva za robotiku gdje sam uređivao službeno glasilo društva i sudjelovao u aktivnostima poput škola i natjecanja.
Danas, bavljenje robotikom je nešto sasvim drugačije, a sama ideja o dronovima kao autonomnim robotima i njihova primjena u industriji me je posebno zainteresirala. Na stranu entuzijazam, realno gledano, još smo godinama iza direktne primjene dronova u industriji, no ide se u tom smjeru. Kao što je već poznato, Tisak ima jednu od najvećih logističkih kapaciteta i inovativnu uslugu - Tisak paket. Kao vodeći logističar u Hrvatskoj, Tisak paket je tamo gdje nitko drugi ne ide, i to je jednostavno činjenica. Uz novost na domaćem tržištu - Paketomate, Tisak paket uvijek radi na novim i inovativnim pristupima dostavi. Mislim da je Amazon krenuo prvi razmišljati o tome, što je logično, jer je svjetski lider u internet trgovini, no osobno smatram da je Amazonu veliki izazov prostor koji pokriva, na našu sreću, Hrvatska je puno manja, tako da je puno lakše primijeniti ovakav tip dostave.
DJI Matrice 100
I tako, nabavili smo drona, i to ne bilo kakvog, model DJI Matrice 100. Vjerujem da je većini koja prati dronove, poznata tvrtka DJI. DJI je rekao bih pionir u proizvodnji dronova, posebice je poznat njihov model DJI Phantom koji se često koristi za fotografiranje. DJI Matrice 100 je došao u dijelovima u podosta velikoj kutiji i bilo ga je jednostavno složiti, ako pratite opsežne upute.
Ako se pitate, zašto DJI Matrice 100? Odgovor je jednostavan, radi se o iznimno modularnom i programabilnom dronu, a to je u ovoj fazi razvoja vrlo važno. DJI je za ovaj model predstavio open source SDK za koji smo nabavili i zasebno računalo DJI Manifold bazirano na Linuxu. DJI Manifold je opremljen nVidia Tegra K1 procesorom, radi se o quad-core ARM Cortex-A15 jezgri koja ide do preko 2 GHz.
DJI Matrice 100 je vrlo velik dron a sama masa polijetanja Matrice 100 je dosta velika, čak 3.4 kg, što je više nego dovoljno za manju nosivost sa instaliranim duplim baterijama s kojima u nekim slučajevima prelazi preko 10 km.
Naglasio bih kako je ovakav tip drona još daleko od direktne primjene u logistici, no vrlo je kvalitetna platforma za razvijanje i testiranje ovakvog tipa sustava dostave.
Prve snimke leta:
Prije prvog leta, korisno je spojiti DJI Matrice 100 na računalo i pokrenuti simulator, te obaviti par testnih letova u simulatoru. Također prije samog leta preporučujem kalibraciju GPS-a i kompasa. Zbog sigurnosti, nabavili smo i Mayday padobran koji se montira na drona i služi za dodatnu zaštitu u slučaju gubitka nadzora nad dronom tijekom leta.
Za sada sam letio samo u posebno kontroliranim uvjetima i to direktnim upravljanjem a trenutno se bavim s idejom autonomnog leta. Mišljenja sam da se dronu može pristupiti kao i običnom autonomnom robotu, uz jednu vrlo važnu razliku, dron ima treću dimenziju i s time treba biti oprezan, no sama zamisao mi je kao i kada sam radio s autonomnim robotima, proći određeni put, prepreke i vratiti se do točke polazišta.
Pred nama je dugi period testiranja, ne samo tehnologija već i regulativa. Dronove treba shvatiti ozbiljno, ne poštivanje regulativa i samih standarda izrade dronova, dronovi postaju opasnost. Vjerujem da ćemo svi zajedno raditi na ovom napretku tehnologije i imati na umu sigurnost svih nas.
A što kaže regulativa?
Nedavno sam bio na radionici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo koja je vrlo kvalitetno pristupila dronovima, i drago mi je da su agencije prepoznale potrebu regulacije ovakvog tipa letjelica. Ukratko agencija na dronove gleda kroz tri kategorije rizika - otvorena, specifična i certificirana. Otvorena su svi entuzijasti koji se igraju s dronovima i tu je važno naglasiti, ne smiju letjeti iznad skupina ljudi (skupina ljudi je preko 12 osoba). U specifičnu kategoriju spadaju sve industrije poput nas, i tu je važno napraviti procjenu rizika te dobiti odobrenje nacionalnih zrakoplovnih vlasti. Zamolbu za odobrenje za letenje bespilotnim zrakoplovom možete pronaći na stranicama Hrvatske kontrole zračne plovidbe, na ovom linku.
Vrlo je važno osigurati da se let bespilotnog zrakoplova odvija na udaljenosti najmanje 3 km od aerodroma i prilazne ili odlazne ravnine aerodroma, osim u slučaju kada su posebno predviđene procedure za letenje bespilotnih zrakoplova definirane naputkom za korištenje aerodroma –što je teško očekivati od međunarodnih zračnih luka. Te zone su prikazane na ovoj mapi:
facebook
twitter
google+
fb share